POCETNA STRANA

 
SEMINARSKI RAD IZ POLJOPRIVREDE
 
OSTALI SEMINARSKI RADOVI IZ POLJOPRIVREDE
 

 

PČELARENJE SA KOŠNICAMA

1. Proljećno utopljavanje košnica

Sa utopljavanjem košnica ne treba raniti, ali ni kasniti, jer se na taj način stvaraju loši uslovi za razvoj pčelinjih društava, čime ista ne dostižu svoj maksimalni razvoj u vrijeme glavne paše. Pčelinja društva treba utopljavati u rano proljeće, sa prvim unosom polena u košnicu, što je siguran znak za pčelara da je u košnici matica počela da nese jaja i time nastaje novo leglo. Kao utopljavajući materijal može da posluži stiropor (stavlja se ispod krova), kao i novinski papir (preko satonoša ili poklopne daske). Na ovaj način se postiže sljedeće:

  1. čuva se toplota u gnijezdu;
  2. manja je potrošnja hrane u košnici;
  3. nema temperaturnih oscilacija (uticaj jutarnjih mrazeva).

2. Prihranjivanje pčelinjih društava

Prihranjivanje pcela pogacom

Sa procesom utopljavanja pčelinjih društava počinje i prihrana istih, sa osnovnim ciljem dopune rezerve hrane u košnici, a kasnije i kao stimulacija matici, da poveća broj snesenih jaja. Prva prihrana, druga polovina januara-početak februara, bi se trebala obaviti sa čvrstom pčelinjom hranom - pogača "O", koja u svom sastavu ima šećer, vezivne materije i vodu. Ova pogača će poslužiti pčelama kao medna kapa u lošim klimatskim uslovima, kakvi vladaju u ovom periodu godine. Nakon toga, kada pčelinje društvo u potpunosti pojede dodanu pogaču, najlon od iste pogače treba pomjeriti unazad (do pčelara) i na njeno mjesto postaviti pogaču "S", kao stimulaciju matici da krene sa maksimalnim nesenjem jaja, a to je period kraj februara-početak marta.
Kada se i ova pogača potroši, u vrijeme cvjetanja prvog koštičavog voća (kajsija i šljiva), prelazi se na prihranu pčela tečnom hranom - šećernim sirupom. Za ovu priliku se priprema šećerni sirup u odnosu šećer : voda = 1 : 1 i dodaje se pčelama svako drugo veče, u količini od 0.25 - 0.3 litra. Prihranu pčelinjih društva treba završiti nekoliko dana pred glavnu pašu.

Prihrana pcela šecernim sirupom
Slika br. 2. Prihrana pčela šećernim sirupom

3. Ventilacija u košnici

Ventilaciju u košnici sprovode pčele radilice-lepezačice, u onim situacijama kada je to neophodno (visoke temperature, visoka relativna vlažnost i sl.). Međutim, zadatak pčelara jeste da pčelama u takvim situacijama maksimalno pomogne, kako bi iste utrošile što manje truda i vremena da uspostave idealne uslove mikroklime u košnici. Iz tog razloga je neophodno da pčelar u vrijeme glavne paše otvori maksimalnu ventilaciju u košnici i to na sljedeći način:

  1. ukloniti regulator leta sa leta košnice;
  2. aktivirati gornja leta na košnici (pomoćna leta na svakom nastavku);
  3. na poklopnoj dasci ili hranilici uspostaviti maksimalnu ventilaciju;
  4. izvući metalni ili drveni uložak ispod mrežaste podnjače.

Na ovaj način će se uspostaviti optimalni uslovi u košnici za nesmetan rad i razvoj pčelinjeg društva, što će za posljedicu imati radno raspoloženje pčela i u mnogome će smanjiti pojavu prirodnog rojenja pčela, kao nepoželjnu pojavu na našim pčelinjacima.

Pcele u radnoj aktivnosti

4. Okretanje nastavaka za 90 °

Prirodni roj pcela na grani

U periodu cvjetanja koštičavog voća (trešnja), neophodno je izvršiti okretanje gornjih nastavaka košnica za 90 °, čime dodatno podstičemo pčele na čišćenje saća, prebacivanje hrane u druge dijelove košnice, a sve sa ciljem da se poveća slobodna površina saća za potrebe zaleganja jaja od strane matice. Ova aktivnost se veoma lako i brzo obavlja, kako na malim, tako i na velikim pčelinjacima, te je česta pojava kod tehnologije naših pčelara. Na ovaj način, pčelinje leglo koje je do tada bilo u prednjem dijelu nastavka, prebacuje se u zadnji dio, što je neprirodan položaj, pa pčela poduzima sve aktivnosti da vrati sve na prvobitno stanje. Ovom aktivnošću u košnici, kao i kvalitetnom ventilacijom sprečavamo prirodno rojenje pčela.

5. Proširenje legla i deblokada matice

U proljećnom periodu veoma je intezivan unos cvjetnog praha i nešto manje nektara. To je glavni razlog tzv. blokade matica u košnici, jer pčele polen odlažu u neposrednoj blizini legla, što bitno smanjuje površinu slobodnog saća matici za polaganje jaja. Ako pčelar na to ne obrati pažnju, pčelinje društvo se razvija, javlja se sve veći broj nezaposlenih pčela u košnici i neminovno dolazi do pojave nagona za prirodno rojenje (pojava matičnjaka).

Da do toga ne bi došlo, potrebno je okvire sa polenom pomjeriti u lijevu i desnu stranu od legla, a na njihovo mjesto postaviti okvire sa satnom osnovom ili izgrađenim saćem. Na taj način smo proširili leglo i spriječili prirodno rojenje pčela. Ovu operaciju je potrebno ponoviti još nekoliko puta, u razmaku od par dana, zavisno od pašnih i klimatskih prilika. Inače, izgradnja saća od satne osnove je najkvalitetnija u vrijeme cvjetanja voćnih vrsta, pa bi pčelari trebalo to da iskoriste.

Mlado izgradeno sace
Slika br. 5. Mlado izgrađeno saće

6. Detaljan pregled pčelinjih društava

U vrijeme cvjetanja glavne voćne vrste, jabuke, potrebno je izvršiti detaljan pregled pčelinjih društava; provjeriti zdravstveno stanje pčela, prisustvo i kvalitet matice i količinu meda u košnici. Na osnovu ovih pokazatelja vrši se podjela pčelinjih društava na osnovna proizvodna društva i pomoćna pčelinja društva koja će poslužiti za pojačavanje osnovnih društava. Smatra se da sva društva koja u ovo vrijeme imaju 8 i više okvira legla su proizvodna društva, a sva ostala pomoćna društva. Ukoliko se odstupa od ovog vida pčelarenja za preporučiti je pojačavanje slabijih društava sa pčelom i leglom iz jačih društava na pčelinjaku. Na ovaj način se želi postići ujednačenost drušatava na pčelinjaku, što je osnovni moto svakog pčelara.

Pregled pcelinjih drustava

7. Početak bioloških metoda borbe protiv varoe

U periodu cvjetanje jabuke započinje jedna od najbitnijih karika u lancu uspješne borbe protiv varoe, a to su biološke metode borbe. Od svih mogućih metoda posebno se ističu isjecanje građevnjaka (trutovsko leglo) i vještačko razrojavanje pčelinjih društava. Sam građevnjak se prirpema tako da se u okvir ugradi samo manja traka satne osnove (širina 1-2 cm) i ubacuje se u sredinu plodišta. U periodu 10-14 dana od prvog građevnjaka, postavljamo drugi građevnjak pored prvog, na identičan način. Nakon 10-14 dana izvadimo prvi građevnjak, koji bi trebao biti većim dijelom sa trutovskim leglom, a leglo bi trebalo biti u velikom procentu poklopljeno. Nakon toga, za 10-14 dana, istu operaciju je potrebno uraditi i sa drugim građevnjakom. Ove aktivnosti treba sprovoditi do momenta dok matica nese trutovska jaja, a radilice grade saće. U našim uslovima to je u periodu polovinom jula - početkom avgusta. Prednosti upotrebe okvira građevnjaka se ogledaju u sljedećem:

  1. borba protiva varoe;
  2. proizvodnja organskog voska;
  3. nema ili je u manjoj mjeri prisutna izgradnja trutovskih ćelija na satnoj osnovi;
  4. radno raspoloženje pčela i nema prirodnog rojenja pčela.

Vještačko razrojavanje je poželjno ne samo u borbi protiv varoe, nego i zbog potrebnog kontrolisanog proširivanja pčelinjaka. Vještačkim razrojavanjem pčela se prekida lanac razvoja štetočina pčela, kakva je varoa. Sam postupak razrojavanja treba da izgleda ovako:

  1. izbor pčelinjeg društva koje ćemo razrojiti (jako društvo, sa dosta mladih pčela);
  2. pronalazak stare matice, njena blokada;
  3. oduzimanje 3 okvira poklopljenog legla sa pčelom i 2 okvira sa medom i polenom i pčelama;
  4. u novu košnicu postaviti leglo u sredinu, a hranu sa strane;
  5. košnicu sa novim rojem zatvoriti i odnijeti na novu lokaciju (min. 3 km udaljenu), te nakon 4-5 sati dodati mladu maticu u kavezu;
  6. nakon 15-20 dana provjeriti prisustvo mlade matice u roju;
  7. po potrebi prihraniti roj.

8. Proširivanje legla, zamjena saća i demariranje nastavaka

U aprilu mjesecu treba nastaviti sa proširivanjem legla, ubacivanjem okvira sa satnom osnovom, čime se vrši još jedna veoma važna apitehnička mjera na pčelinjaku -zamjena starog saća iz košnica.

Staro saće u košnici može biti izvor određenih bolesti pčela, a i sa ekonomskog stanovišta je neracionalno držati staro, tamno i iskrivljeno saće u košnici. Zamjenom starog saća i unošenjem mladog saća, pčele radilice se normalno anatomski razvijaju i u prilici su da u potpunosti iskoriste pašne prilike.

Takođe, u ovom periodu je potrebno dodatno uposlite pčele, a to se postiže tzv. demariranjem nastavaka, tj. zamjenom njihovog mjesta. Naime, gornji (drugi) nastavak treba spustiti na podnjaču košnice, a donji (prvi) nastavak treba podići u gornju poziciju. Na taj način se stvara slobodni prostor u gornjem nastavku, u koji se naseljava matica, a za njom i ostatak pčelinjeg društva. Ovu operaciju je potrebno ponoviti za desetak dana.

9. Zamjena matica

Da bi smo ostvarili visoke proizvodne rezultate, osim gore navedenog, potrebno je svake ili svake druge godine mijenjati matice u proizvodnim društvima. Samo mlada selektivna matica može odgovoriti izazovu jake glavne paše i punih košnica medom. Mlada matica duže nosi jaja u jesen, a ranije kreće sa nesenjem u proljeće. Uz to, ako je i obilježena, njen pronalazak i uvid u njeno prisustvo je olakšano. Sama zamjena matica se vrši od početka maja pa do kraja pčelerkse sezone juli-avgust mjesec. Zamjena se vrši tako da se prvo nađe stara matica koja se uklanja. Nakon toga sačeka se par sati (4-5) i starom društvu doda mlada matica u kavezu.

Na ovaj način, ako vodi kvalitetnu evidenciju na pčelinjaku, pčelar drži pod kontrolom porijeklo svojih pčela i kvalitetno ih nadzire. Svako odstupanje od navedenog (prirodno rojenje, prirodno uzgojene matice i sl.) se smatra primitivnim pčelarenjem, svojstvenom za proteklo vrijeme.

10. Pojačavanje proizvodnih društava

Postoji više načina pojačavanja proizvodnih društava, ali su ova dva najjednostvanija i dosta efikasna za pašne prilike naših krajeva. Prvi način pojačavanja se ogleda u oduzimanju okvira sa mladim leglom i pčelom iz pomoćnih društava, te stresanje samo pčela u osnovna proizvodna društva. Ovu operaciju ponoviti za 10-tak dana, u vrijeme glavne paše.

Drugi način pojačavanja se izvodi tako da se iz pomoćnih društava izvade okviri sa zatvorenim leglom i pčelom (1 -2 okvira), te se dodaju u kompletu u osnovna proizvodna društva.

Prvi način pojačavanja društava se radi u vrijeme glavne paše, kada je intezivan unos nektara, dok se drugi način praktikuje u vrijeme tihe, livadske paše, kada su skromniji unosi nektara.

11. Uzimljavanje pčelinjih društava

Da bi pčelinja društva što kvalitetnije prezimila i spremno dočekala proljeće, neophodno je krajem ljeta-početkom jeseni sprovesti sve aktivnosti oko uzimljavanja pčela. Sam čin uzimljavanja pčelinjih društava se sprovodi na sljedeći način:

  1. provjera stanja i kvaliteta hrane u košnici, te po potrebi prihranjivanje pčelinjih društava gušćim šećernim sirupom;
  2. izvršiti potrebna tretiranja pčelinjih društava u borbi protiv varoe, preventivno protiv nozemoze;
  3. uspostaviti kvalitetnu ventilaciju;
  4. svesti košnicu na dva nastavka i forsirati da se zimsko klube formira u gornjem nastavku;
  5. ako u košnici ima šumskog meda (medljikovac), obavezno isti izvrcati i dopuniti hranu sirupom;
  6. na leta košnica postaviti regulatore leta sa češljevima.

Uz obezbjeđenje stalnog mira na pčelinjaku, na ovaj način bi se stvorili idealni uslovi za kvalitetno prezimljavanje pčelinjih društava u, za njih, nepovoljnom periodu godine.

BOLESTI I ŠTETOČINE PČELA I PREVENTIVA

1. Američka gnjiloća legla - kuga

Ovo je bakterijska, zarazna, neizlječiva bolest pčelinjeg legla, pa je zbog toga dobila naziv kuga. Javlja se u pčelinjacima krajem ljeta-početkom jeseni, u uslovima nehigijene, loše pčelarske prakse i nehumanog odnosa prema pčelama, iako, ovo nisu primarni razlozi nastanka ove bolesti. Ova bolest je veoma rasprostranjena na našim pčelinjacima. U trenutku kada pčelar primjeti prve znake ove bolesti, pčelinja društva su uveliko zaražena sporama ove bakterije. Vidljivi znaci ove bolesti su prošarano i šupljikavo leglo, čiji poklopci su poprimili mozaičan izgled i blago su ugnuti. Larva ispod poklopca je uginula i pretvorila se u ljepljivu rastezljivu masu i nemoguće ju je izvaditi iz ćelije saća da bi se očistilo.

Vidljivi znaci americke kuge legla
Slika br. 8. Vidljivi znaci američke kuge legla

Ukoliko pčelar primijeti ove ili slične simptome, potrebno je prvo obavijestiti lokalnu veterinarsku inspekciju koja odmah dolazi na lice mjesta radi zajedničkog uzmimanja uzorka za laboratorijsku analizu. Ako je nalaz pozitivan, dotična društva treba odmah ugušiti sumporom, a okvire sa saćem i pčelama neškodljivo ukloniti (zapaliti). Ostali dio košnice potrebno je dezinfikovati let lampom (brener), obzirom da je spora ove bakterije veoma otporna i strada tek na temperaturi 120 °C.

Ova bolest se ne može liječiti, ali se može iskorijeniti dobrom pčelarskom praksom i dobrim međusobnim odnosom među pčelarima (razmjena informacija i iskustava).

2. Nozemoza pčela

Zarazni proljev pčela ili nozomoza je bolest izazvana parazitskom protozoom Nosema apis. Postoje dva oblika ove bolesti - hronični i akutni. Prvi oblik se javlja u aktivnom dijelu sezone i nije vidljiv golim okom (nema vidljivih simpoma i pčela umire u slobodnoj prirodi). Drugi oblik je akutni i javlja se tokom zimskog mirovanja pčela; umiranje pčela se odvija u košnici. Tada pčelar može da primijeti okvire koji su umrljani izmetom pčela (nesvarena hrana). Bolest nastaje kao posljedica oštećenja epitela srednjeg crijeva pčela. Pčela nije u mogućnosti sadržaj crijeva zadržati do prvog pročisnog leta, već ga izbacuje u košnicu; tako nastaju prvi znaci ove bolesti. Pčele su uzbuđene, izlaze izvan zimskog klubeta, a iz jako naduvenih abdomena izlazi rijedak sadržaj žute boje.

Vidljivi znaci nozemoze
Slika br. 9. Vidljivi znaci nozemoze

Bez intervencije pčelara, u težim slučajevima, pčelinje društvo je predodređeno na propast. Da do toga ne bi došlo, neophodno je sprovoditi preventivne mjere, kao što su: higijensko pojilo za pčele (u vodu dodati 0,5 % kuhinjske soli);

    Kvalitetno higijensko pojilo za pcele
  1. redovna zamjena saća i matica;
  2. prilikom prihrane pčela dodati Nozecid - jodni rastvor 1 ml/1 L sirupa.

3. Varoza pčela

Varroa destruktor je štetočina pčela koja napada i pčelinja legla i odrasle pčele. Pri tome im siše hemolimfu (krv pčela). Dolazi do rađanja deformisanih mladih pčela, pčela bez krila, iscrpljenih, sa nezavršenim procesom rasta i razvoja. To bitno utiče na dužinu i kvalitet života pčela radilica u kasnijoj dobi, što za posljedicu ima postepeno propadanje pčelinjeg društva, uz znatno niže proizvodne rezultate na pčelinjaku. Pčelar primjećuje invaziju varoe tek po opadanju broja pčela u košnici, pojavi deformisanih pčela i trutova (u doba kada ih ima u košnici), velikoj i čestoj uznemirenosti pčela, prisustvom varoa na odraslim pčelama te prilikom otklapanja legla. Prisustvo varoe u košnici potpomaže i širenju drugih bolesti (kuga i nozemoza), kao i povećanu osjetljivost na prisustvo raznih vrsta virusa (hronična paraliza i sl.). Da bi se utvrdio prosječan broj varoe u košnici potrebno je izvršiti prebrojavanje prirodno otpalih varoa na podnjači (ne smije ih biti više od 1-2 u sedam dana).

Na taj način, pčelar može da utvrdi nivo zaraženosti pčela varoom i taj procenat ne smije preći 1% zimi, a u aktivnom periodu godine 10%.

Varroa destruktor na pcelinjem leglu i odraslim pcelama
Slika br. 11 Varroa destruktor na pčelinjem leglu i odraslim pčelama

Od metoda koje se koriste u borbi protiv varoe, ističu se sljedeće:

• Biološke metode:
o upotreba ramova građevnjaka,
o vještačko razrojavanje,
o uklanjanje prvog i zadnjeg legla,
o upotreba organskih kiselina (mravlja, mliječna i oksalna),
o upotreba timola. • Hemijske metode:
o sredstva na bazi amitraza (mitak), fluvanilata i brompropilata (letvice), o sistemici (perizin i apitol).

Upotreba hemijskih sredstava u borbi protiv varoe mora biti pravovremena, sa provjerenim i registrovanim sredstvima, uz uslov da se ista ne koriste za vrijeme medonosne paše kako aktivne materije iz ovoh sredstava ne bi završile u pčelinjim proizvodima.

Kombinacijom gore spomenutih metoda, razvoj glavnog štetočine naših pčela bi se držao pod kontrolom i time bi se znatno smanjio gubitak pčela na našim pčelinjacima. Ovo je jedini put do zdravih i radno raspoloženih pčela, sa krajnjim ciljem - zdravi i ispravni pčelinji proizvodi.

RADOVI NA PČELINJAKU PO MJESECIMA

Pčelari moraju znati koje sve radove i kako treba da obavljaju u pojedinim mjesecima. Ovdje će biti izložen praktičan program rada i opisan po mjesecima. Da bi pčelari bili u toku sa savremenim znanjima iz tehnologije i tehnike pčelarske proizvodnje, potrebno je da se upoznaju i sa redosljedom pojedinih poslova. Tako će na najbolji naćin moći da planiraju vrijeme, obezbijede potrebnu opremu i pribor, vrše pripreme za selidbu pčela, za vrcanje meda itd. Često se desi da se propusti obavljanje nekog, manje ili više značajnog posla na pčelinjaku, jednostavno zato što pčelar zaboravi ili što pčelar početnik najčešće i ne zna kada i kako šta treba uraditi. Međutim, ne izvršavanje ili neblagovremeno izvršavanje nekih poslova oko pčela može veoma nepovoljno da se odrazi na visinu prinosa i na produktivnost rada u pčelarstvu.

Na dinamiku i vrstu radova na pčelinjaku u velikoj mjeri mogu da utiču klimatske prilike; mogu da poboljšaju uslove medenja medonosnog bilja, ali i da umanje ukupne godišnje prinose.

Radove na pčelinjaku ćemo početi sa avgustom jer pčelarska godina počinje u ovom mjesecu. Tada se pčelinja društva počinju spremati za narednu godinu.

RADOVI U AVGUSTU

U ovom mjesecu na pčelinjaku se obavljaju sljedeći radovi:

1. Detaljan pregled svih pčelinjih društava radi utvrđivanja njihovog stanja, na osnovu kojeg bi se izvšile pripreme za prezimljavanje i za narednu sezonu:

  • Utvrditi jačinu i zdravstveno stanje pčelinjih društava, postojanje i kvalitet matice, količinu rezervne hrane, kvalitet saća i ustanoviti da li postoji potreba za njegovom zamjenom, provjeriti ispravnost košnice i sl.,
  • Preurediti pčelinje gnijezdo prema jačini pčelinjeg društva,
  • Suvišno saće ukloniti iz košnice, a staro i pocrnjelo saće odmah pretopiti,
  • Starije okvire sa medom i polenom pomjeriti prema centralnom dijelu košnice, gdje će se formirati pčelinje klube.

2. Zaštita pčelinjih društava od visokih temperatura:

  • Pčelinjak postaviti tako da košnice, u najtoplijem dijelu dana (11 -15 časova), budu djelimično zaštićene od sunca (prošaran hlad),
  • Proširivanje prostora u košnici, blagovremenim dodavanjem nastavaka,
  • Maksimalno otvoriti ventilaciju na košnici,
  • Na pčelinjaku uvijek da bude aktivna pojilica.
  • Preduzimati određene apitehničke mjere, kako bi se do zazimljavanja pčela proizveo što veći broj mladih pčela radilica.

3. Njegovati rojeve:

• Nadražajno prihranjivati, uz obezbjeđenje dovoljnih količina rezervne hrane.

4. Vađenje meda medljikovca iz košnice:

  • Na taj način ćemo spriječiti pojavu proliva pčela na proljeće.
  • Borba protiv osova i stršljenova:
  • Postaviti na pčelinjak flaše "klopke".

5. Zamjena starog saća:

• Češćom zamjenom saća = više otopljenog voska.

6. Zaštita pčelinjih društava od varooe i dr. štetočina:

• Aplikacija određenih lijekova.

RADOVI U SEPTEMBRU

U toku ovog mjeseca pčelinja paša je znatno smanjena, pa su pčelari prisiljeni da poduzmu odgovarajuće apitehničke mjere kako bi se umanjio negativan uticaj nedostatka paše. U pčelinjim društvima se smanjuje broj pčela, smanjuje se prostor koji pčele u košnici pokrivaju i počinje se formirati tzv. medna kapa, potrebna za prezimljavanje pčela. Radovi koje treba obavti u ovom mjesecu su:

1. Nastaviti sa radovima iz prethodnog mjeseca radi pospješivanja izvođenje što većeg
broj mladih pčela radilica koje će prezimiti:

• Nadražajno prihranjivanje.

2. Obezbjediti pčelinjim društvima dovoljne količine kvalitetne hrane za prezimljavanje,
za pretproljećni i proljećni razvoj:
• Intezivnija prihrana pčelinjih društava (do polovine septembra).

3. Njega rojeva i slabijih društava:

  • Nadražajno prihranjivanje,
  • Prebaciti suvišan polen iz nekih košnica u ovogodišnje rojeve.

4. Mlado saće složiti u krajeve košnice, a okvire sa više meda i polena pomjeriti bliže
leglu:

  • Ne razdvajati okvire sa leglom (hrana uvijek sa strane),
  • Prostor u košnici svesti na jačinu pčelinjeg društva.

5. Sa plodišta skinuti sve nastavke i polunastavke i složiti ih u skladište:
• Po potrebi ukloniti suvišno i staro saće i iz plodišta.

6. Preduzeti mjere protiv varoe, voskovog moljca i pčelinjih vašiju:
• Aplikacija određenih lijekova.

7. Poduzeti mjere u sprečavanju pojave grabeži, kao i u borbi protiv osa i stršeljenova:

  • Obavezno suziti leta (broj ulica u košnici = cm otvor na košnici - leto),
  • Upotrebiti flaše "klopke" za hvatanje ovih štetočina.

8. Održavati pojilicu u ispravnom stanju:
• Održavati higijenu na pojilištu, uz svakodnevnu zamjenu svježom vodom.

RADOVI U OKTOBRU

U oktobru vrijeme postaje sve hladnije, pa je i opseg radova na pčelinjaku sveden na minimum. Matica polako prestaje da polaže jaja, a izlazi i posljednje leglo. Pčele zatvaraju propolisom i nepotrebne otvore na košnici. Osnovni radovi koje treba izvršiti u oktobru su sljedeći:

1. Svi radovi iz prethodnih mjeseci, koji iz raznih razloga nisu ranije sprovedeni moraju
se u ovom mjesecu obaviti:
• Uređenje pčelinjeg gnijezda.

2. Uređenje zemljišta i postolja na pčelinjaku:

Postolja moraju biti stabilna i malo nagnuta napred (1-2%),
Ukloniti korov i suvišnu travu.
Uzimljavanje društava sa rezervnim maticama.
Obezbjediti mir na pčelinjaku:
Radi normalnog rada pčelinjeg društva unutar košnice neophodan je mir na pčelinjaku,
Ograditi pčelinjak i postaviti tablu sa podacima o pčelaru (ako je pčelinjak udaljen od pčelareve kuće).
Zaštita pčelinjaka od vjetrova.
Pregled i uređenje ventilacije na košnicama:

• Neophodno višak vodene pare odstraniti iz košnice.

Matica u okruzenju pcela

RADOVI U NOVEMBRU

U ovom periodu pčelinje društvo čine pčele radilice i matica. Pčelinje klube je već formirano i u njemu miruju članovi pčelinjeg društva. Svi radovi na pčelinjaku se podešavaju tako da se pčelinjim društvima pomogne u njihovom nastojanju da sačuvaju što više svoje energije te da troše što manje hrane. Radovi u ovom mjesecu su:

1. Dovršiti uzimljavanje pčelinjih društava:
• Postaviti utopljavajući materijal.

2. Obezbijediti apsolutni mir na pčelinjaku:
• Spriječiti i najmanje potrese košnica.

3. Zaštita pčelinjih društava od jakih vjetrova.
• Zaštitni pojas od granja, kukuruzovine, trske.

4. Čistiti leta od eventualnog snijega, leda i mrtvih pčela:
• Omogućiti normalan izlet pčela za vrijeme toplih dana.

U toku decembra mjeseca ulazimo u zimski period, kada pčele imaju više posla i napora da stvore, održavaju i uspješno koriste postojeće uslove za život. Svi radovi u ovom mjesecu bi trebali biti svedeni na stalnu kontrolu čistoće leta košnice, povremeni obilazak pčelinjaka, kao i obezbjeđivanje stalnog mira na pčelinjaku. Takođe, u ovom periodu moguća su manja pomjeranja košnica, bez bojazni da će se to negativno odraziti na proljećni razvoj pčelinjih društava. U ovom periodu košnice se ne smiju otvarati, a stanje pčelinjeg društva se može odrediti na osnovu izleta i uleta pčela na leto u toplijim danima ovog mjeseca. Ovaj period treba iskoristiti i za popravak i nabavku dodatne pčelarske opreme, da bi se spremno dočekala naredna pčelarska sezona.

Okvir sa leglom kakav bi poželio svaki pcelar
Slika br. 13. Okvir sa leglom kakav bi poželio svaki pčelar

RADOVI U JANUARU

U januaru mjesecu događa se često da ima toplih dana koje treba iskoristiti za poduzimanje odgovarajućih apitehničkih mjera, sa ciljem zaštite pojedinih pčelinjih društava, pogotovo onih koje su konzumirale veće količine hrane u toku zime. U tom smislu, dobro dođu ovi januarski topli dani da se i pčele oslobode nagomilanog produkta u probavnom traktu, nastalog probavom hrane. Takođe, i matica polako počinje da polaže jaja, čime se određen broj pčela radilica aktivira na ishrani legla, a što iziskuje i veće količine polena i meda. Utroškom većih količina hrane u ovom periodu, stvara se i veća količina vodene pare i CO2, što iziskuje i pravilno funkcionisanje ventilacije na košnici. To su sve razlozi, da se u ovom mjesecu moraju poduzeti sljedeći poslovi:

  1. Periodična kontrola stanja na pčelinjaku.
  2. Prihranjivanje pčelinjih društava po potrebi:

• Prihraniti pčelinja društva sa pogačama obogaćenim polenom.

3. Sprečavanje razvoja legla u širem obimu:

• Postepeno skinuti nešto utopljavajućeg materijala (paziti da se leglo ne prehladi).

  1. Po mogućnosti aktivirati pojilice (uticaj niskih temperatura).
  2. Održavati higijenu na pčelinjaku:

• Očistiti leta od snijega i leda, kao i podnjače od mrtvih pčela i prljavštine.

RADOVI U FEBRUARU

Djelovanjem klimatskih faktora u ovom periodu kao i instiktivnim osjećanjem da se približava proljeće, životni procesi u pčelinjem gnijezdu se naglo počinju mijenjati u odnosu na prethodni period. To pčelari obavezno treba da znaju, kako bi poduzeli sljedeće radove u pčelinjaku:

1. Održavanje higijene u i oko košnice:

  • Zamijeniti podnjače sa novim ili čistim podnjačama iz skladišta,
  • Ukloniti nečistoće i mrtve pčele sa pčelinjaka,
  • Vosak sa podnjače se može i pretopiti.

2. Kontrolisanje zdravstvenog stanja i jačine pčelinjih društava:

  • Pregled na pojavu proljeva i nozemoze pčela,
  • Jačina i stanje u košnici se određuje i prema zujanju pčela u košnici (dobro stanje - kratko i bučno zujanje).

3. Kontrolisanje stanja rezervi hrane, posebno polena (cvjetnog praha):

• Prihrana pogačama, samo u izuzetnim uslovima i šećernim sirupom (topliji dani i noći).

4. Pregledati utopljavajući materijal:

• Ako je vlažan, obavezno ga zamjeniti.

RADOVI U MARTU

U martu mjesecu postaje sve toplije. To bitno utiče na razvoj pčelinje paše, pa time i na razvoj pčelinjih društava. U ovom mjesecu buja ili cvjeta izvjestan broj medonosnih biljaka, naročito onih koje su izrazite polenašice, npr. rano koštićavo voće. Smatra se da je mart mjesec veoma bitan za razvoj pčelinjih društava pa se mora posebno obratiti pažnja na vrstu i dinamiku poslova na pčelinjaku u ovom periodu. Sve što se sada propusti neće se moći kasnije nadoknaditi. Ti radovi su sljedeći:

  1. Po potrebi pčelinja društva odzimljavati ili utopljavati.
  2. Izvršiti prvi proljećni pregled pčelinjih društava:

• Pregled vršiti u najtoplijem dijelu sunčanog dana (16-18° C),

  1. Obratiti pažnju na eventualnu zaprljanost okvira (nozemoza),
  2. Pregled rezervi hrane,
  3. Odrediti jačinu pčelinjeg društva i postojanje matice u društvu,
  4. Ako nismo ranije - očistiti podnjače košnica.

3. Preduzeti mjere saniranja pčelinjih društava

  • Slaba društva spajati u v i j e k sa jačim pčelinjim društvima,
  • Pčelinjim društvima bez matice dodati rezervnu ili ih spojiti sa jačim.

4. I zvršiti zamjenu starog i dotrajalog saća:

  • Sa ovim poslom početi kada to omogućavaju pašne i klimatske prilike,
  • Za izgradnju saća bitna je jačina pčelinjih društava i količina unosa nektara,
  • Dodati 1-2 okvira sa satnom osnovom na mjesto starog i praznog saća,
  • Nove okvire u v i j e k dodavati sa strane do legla, nikad u sredinu legla,
  • Ako je unos nektara mali - prihranjivati pčelinja društva (izgradnja saća),
  • Unosom novih okvira proširuje se i pčelinje gnijezdo, čime se sprečava prirodno rojenje.

5. Pripremati okvire sa satnom osnovom:
• Užičavanje okvira i umetanje satne osnove.

  1. U potpunosti aktivirati pojilicu.
  2. Vršiti intezivnije nadražajno prihranjivanje:

• Dodavanje svake večeri po oko 200 ml šećernog sirupa ili svako treće veče po
oko 500 ml,
• Isti efekat se postiže i sa otvaranjem poklopljenog meda na okvirima u košnici veličine pola dlana.

  1. Održavati ventilaciju na košnici u ispravnom stanju.
  2. Početak primjene bioloških metoda borbe protiv Varooe:

• Upotreba okvira građevnjaka.

RADOVI U APRILU

April mjesec je karakterističan po iscvjetalom voću, koje predstavlja uvod u glavnu pčelinju pašu - bagrem. U ovom mjesecu je unos nektara znatno veći, kao i polena, što treba iskoristiti i sakupiti rezerve. Takođe, krajem aprila u većini krajeva Bosne i Hercegovine nastupa period bez ili sa znatno smanjenom pčelinjom pašom, što može negativno uticati na razvoj pčelinjih društava. Završavaju se i pripreme pčelinjih društava za iskorištavanje glavne pčelinje paše. Zbog ovih klimatskih specifičnosti, u aprilu treba poduzeti sljedeće aktivnosti na pčelinjaku:

1. Nastaviti proširivati pčelinje gnijezdo i spriječavati pojavu nagona za rojenjem:

  • Ovaj posao obaviti na vrijeme (ako se zakasni - sigurno rojenje),
  • Oduzeti poneki okvir iz pčelinjeg društva sa medom i leglom (zavisno od jačine pčelinjeg društva) i dodati prazan okvir ili okvir sa satnom osnovom,
  • Zamjeniti staru maticu mladom,
  • Isijecati matičnjake i time samo prolongirati prirodno rojenje (ne i spriječiti),
  • Zamjeniti mjesta košnicama (ako su pojedine dobile nagon za rojenje).
  • Nadražajno prihranjivati pčelinja društva.
  • Spasavati pčelinja društva sa lažnim, kao i maticama trutušama:
  • Ako matice nema u košnici, nastaju lažne matice od pčela radilica, što ima za posljedicu polaganje samo trutovskih jaja,
  • Ako matica postoji u košnici, ali polaže samo trutovska jaja (matica trutuša),
  • U oba slučaja zamijeniti maticu mladom maticom, a ako ih nema - spojiti pčelinja društva.

4. Spajati pčelinja društva, sa ciljem stvaranja jakih pčelinjih društava:

  1. Da bi se ovo sprovelo - sva pčelinja društva na pčelinjaku moraju biti zdrava (širila bi se zaraza, ako su bolesna),
  2. Izvaditi iz jakih društava jedan okvir sa dosta zrelog legla, stresti svu pčelu u matičnu košnicu i samo okvir sa leglom prebaciti u slabije pčelinje društvo,
  3. Na prazno mjesto u jakom pčelinjem društvu dodati prazan okvir ili okvir sa satnom osnovom,
  4. Prebacivati postepeno 1 - 2 okvira.
  1. Izjednačavanje pčelinjih društava.
  2. Pojačavanje pčelinjih društava na račun slabih:
  • Prebaciti okvire iz slabijih pčelinjih društava u jače, sa ciljem dobijanja veoma jakih pčelinjih društava; od slabih društava ionako nema prinosa,
  • Paziti da novonastala, veoma jaka pčelinja društva ne dobiju nagon za rojenje.

6. Sakupljanje cvjetnog praha (polena):

  • Postaviti hvatače polena na leta košnica, s tim da ih periodično 1 -2 dana mi jenjamo po košnicama, tako da bi pčele unijele polen i za svoje potrebe,
  • Odmah po prikupljanju polena osušiti ga i uskladištiti.

RADOVI U MAJU

Maj je najzanimljiviji mjesec za pčelare, ali i za njihove pčele. Tek tada mogu da sagledaju rezultate svog dugotrajnog i mukotrpnog rada. To posebno dolazi do izražaja, ako se zna da u ovom mjesecu cvjeta glavna medonosna biljka - bagrem.
Radovi koji bi se trebali sprovesti u maju mjesecu su:

1. Dovršiti sve radove usmjerene na stvaranje jakih pčelinjih društava:
• Spajanje pčelinjih društava koja se nisu stigla razviti do glavne paše.

2. Spriječiti nagon za rojenje i samo rojenje:
• Stalno kontrolisati i blagovremeno proširivati prostor u košnici.

3. Stvarati radno raspoloženje u pčelinjem društvu za skupljanje nektara i polena:

  1. Provjeriti funkcionisanje ventilacije u košnici,
  2. Zamijeniti staru maticu mladom,
  3. Izvaditi 1-2 okvira sa leglom iz plodišta i zamjeniti ih sa praznim okvirom ili sa satnom osnovom,
  4. Zaštititi košnicu od jakog uticaja sunca,
  5. Maksimalno proširiti leto.
  6. Proširiti leto na košnicama koliko je moguće.
  7. Po potrebi, približiti pčelinja društva pčelinjoj paši:
  • Ako je paša bliže, manje je praznog leta pčela koje više vremena koriste za sakupljanje i unošenju nektara,
  • Poželjno je obezbijediti mogućnost selidbe pčela na druga medonosna područja.

6. Ograničiti prostor matici:

• Upotrebiti matičnu rešetku kojom ograničimo kretanje matice samo u okviru plodišta.

Pčelinja paša se nastavlja i u junu, posebno livadska paša, lipa i kesten. Iz tog razlog potrebno je nastaviti većinu radova iz prethodnog mjeseca, a to su:

1. Izdvojiti okvire sa medom i izvršiti cijeđenje (vrcanje) meda:

  • Da bi se pristupilo njegovom cijeđenju, med mora biti poklopljen, jer u protivnom može doći do kvarenja zbog povećanog sadržaja vlage,
  • Kada se med ocijedi, pokupiti sa njegove površine sitne ostatke voska i ostale primjese,
  • Skladište za med mora biti suva, provjetrena i čista prostorija, bez stranih mirisa (luk, kupus, nafta, itd.).

2. Umnožavanje pčelinjih društava:

• Primijeniti jedan od načina vještačkog razmnožavanja pčelinjih društava, a sa ciljem planskog uvećanja pčelinjaka.

  1. Formiranje nukleusa.
  2. Proizvodnja matica:
  1. Matica je najplodnija u prvoj godini svog života, pa bi je trebalo mijenjati gotovo svake godine u pčelinjim društvima. Time bi se umanjio uticaj jednog od faktora koji dovode do prirodnog rojenja,
  2. Za proizvodnju matica koristiti zdrava, jaka i higijenski "vrijedna" pčelinja društva; veliki broj osobina pčelinjeg društva prenosi matica.

5. Njega rojeva.

RADOVI U JULU

Ovaj mjesec spada u najtoplije mjesece u godini, a i pčelinja paša jenjava, tako da se u ovom periodu poduzimaju sljedeće aktivnosti:

  1. Njegovati novoformirane rojeve.
  2. Cijeđenje meda, ako su povoljne klimatske i druge prilike.
  3. Proizvodnja i zamjena matica.
  4. Zaštita pčela od suvišne toplote.
  5. Borba protiv osova i stršljenova.
  6. Održavati higijenski ispravnu pojilicu na pčelinjaku.

Ovi radovi se obavljaju u prethodnim mjesecima, tako da se većina ponavlja i u ovom mjesecu, s obzirom na biologiju medonosne pčele i tehnologiju pčelarenja na našim prostorima.

Literatura:

  • Pčelarski priručnik sa radovima na pčelinjaku po mesecima - Farma

PROCITAJ / PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
ASTRONOMIJA | BANKARSTVO I MONETARNA EKONOMIJA | BIOLOGIJA | EKONOMIJA | ELEKTRONIKA | ELEKTRONSKO POSLOVANJE | EKOLOGIJA - EKOLOŠKI MENADŽMENT | FILOZOFIJA | FINANSIJE |  FINANSIJSKA TRŽIŠTA I BERZANSKI    MENADŽMENT | FINANSIJSKI MENADŽMENT | FISKALNA EKONOMIJA | FIZIKA | GEOGRAFIJA | INFORMACIONI SISTEMI | INFORMATIKA | INTERNET - WEB | ISTORIJA | JAVNE FINANSIJE | KOMUNIKOLOGIJA - KOMUNIKACIJE | KRIMINOLOGIJA | KNJIŽEVNOST I JEZIK | LOGISTIKA | LOGOPEDIJA | LJUDSKI RESURSI | MAKROEKONOMIJA | MARKETING | MATEMATIKA | MEDICINA | MEDJUNARODNA EKONOMIJA | MENADŽMENT | MIKROEKONOMIJA | MULTIMEDIJA | ODNOSI SA JAVNOŠCU |  OPERATIVNI I STRATEGIJSKI    MENADŽMENT | OSNOVI MENADŽMENTA | OSNOVI EKONOMIJE | OSIGURANJE | PARAPSIHOLOGIJA | PEDAGOGIJA | POLITICKE NAUKE | POLJOPRIVREDA | POSLOVNA EKONOMIJA | POSLOVNA ETIKA | PRAVO | PRAVO EVROPSKE UNIJE | PREDUZETNIŠTVO | PRIVREDNI SISTEMI | PROIZVODNI I USLUŽNI MENADŽMENT | PROGRAMIRANJE | PSIHOLOGIJA | PSIHIJATRIJA / PSIHOPATOLOGIJA | RACUNOVODSTVO | RELIGIJA | SOCIOLOGIJA |  SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE | SPORT - MENADŽMENT U SPORTU | STATISTIKA | TEHNOLOŠKI SISTEMI | TURIZMOLOGIJA | UPRAVLJANJE KVALITETOM | UPRAVLJANJE PROMENAMA | VETERINA | ŽURNALISTIKA - NOVINARSTVO

  preuzmi seminarski rad u wordu » » »

Besplatni Seminarski Radovi