POCETNA STRANA

 
SEMINARSKI RAD IZ INFORMATIKE
 
OSTALI SEMINARSKI RADOVI
- INFORMATIKA -
 

 

 

 

KODOVI I KODIRANJE

Računalo razumije samo binarni jezik , jezik koji se sastoji od dva simbola, „0“ i „1“. Unutar računala znakovi su prikazani pomoću binarnih brojeva. Postupak pripisivanja simbola znakovima vanjskog svijeta naziva se kodiranje. Skup takvih simbola naziva se kod. Kodni sustav je dogovor o načinu kodiranja. Najrasprostranjeniji kodni sustav je ASCII kod ( kratica od: American standard code for information intercharge). Svaki simbol i znak je predočen jednim sedmeroznamenkastim binarnim brojem, a ukupno je na raspolaganju 27 =128 znakova. Postoji i proširen , osambitovni ASCII u kojem se prvih 128 znakova rabi kao i u osnovnom ASCII-u , a preostalih 128 znakova se rabi za slova različitih zemalja , pa postoji mnogo različitih proširenih ASCII normi. U Hrvatskoj se primjenjuje nekoliko različitih kodnih normi.

2. KOD

Kodovi su nastali u srednjem vijeku. U povijesti se spominju kodovi još iz XIII. i XIV. stoljeća koji su primjenjivani u nekim talijanskim državicama. I Dubrovačka Republika je imala neke slične šifre. Disciplina koja se bavi proučavanjem i otkrivanjem kodova i šifri zove se kriptografija.
Kod je u najširem smislu sustav znakova pomoću kojega sudionici komunikacije (najmanje dva) komuniciraju. Svaki kod da bi bio kodom mora imati popis svih znakova, propis po kojemu se ti znakovi slažu i opis tih znakova.
Kod je vrsta šifre kod koje se riječi, rečenice, dijelovi riječi i rečenica, slova i brojevi otvorenog teksta zamjenjuju grupama slova ili brojki - kodnim zamjenama. Kodovi se najčešće izrađuju u obliku rječnika. Sadrže nekoliko desetina tisuća otvorenih izraza, od kojih svaka ima po jednu ili više kodnih zamjena, skupine od po 2, 3, 4 ili 5 slova ili brojeva. Kao i ostale vrste šifri i kodovi su namijenjeni osiguranju tajnosti sadržaja povjerljive poruke (vojne, diplomatske i druge). Kodom se postiže i skraćivanje teksta.

3. OSNOVE TEORIJE KODIRANJA


Pod kodiranjem razumijevamo prevođenje određenih podataka u simboličke oblike s ciljem njihove obrade putem kompjutera. Prema tome, kompjuterska obrada podataka pretpostavlja kodiranje podataka pri ulazu u središnju procesorsku jedinicu i nakon njihove obrade dekodiranjem radi distribucije korisnicima. To drugim riječima znači da su prihvaćanje, čuvanje i obrada podataka u kompjuteru mogući samo ako su oni kodirani pomoću dualnih simbola 0 i 1 . Suština i cilj kodiranja jest transformacija znakova napisanih u alfabetu u simbole alfabeta. To znači da se sva slova brojevi , specijalni znači i instrukcije kodiranu alfabetom. Prema tome , ulazni skup podataka B= (bi), i= 1,2,3,…. n. Može se izvesti skupom simbola Am= (aj) , j= 1,2,3,…m koji se nazivaju simbolima alfabeta. Svaki simbol alfabeta Am naziva se slovo čiji niz čini riječ , a dužina riječi može biti različita. Ma koliko sve riječi koje čine kod moraju biti iste dužine od q slova , onda je riječ o ravnomjernom kodu čija dužina mora zadovoljiti uvjet n<=qm . Za n=qn dobiva se broj kombinacija koje znači mogućnost nekog sustava za kodiranje gdje m predstavlja bazu koda a q broj znakova u kodnoj riječi. Međutim svaki sustav za kodiranje mora zadovoljiti načelo jednoznačnosti i ekonomičnosti. Jednoznačan je onaj kod u kojem su sve riječi različite. Ekonomičan je onaj kod koji ima najmanju redundanciju. ( Grbavac, 1990.)


4. DEKODIRANJE


Dekodiranje je obrnuti proces, kada se podaci poslani od izvora pretvaraju u informaciju razumljivu primatelju. Jedan od razloga za kodiranje je omogućiti komunikaciju tamo gdje normalni govorni ili pisani jezik nije moguć. ( na primjer u računalu) . Pri procesu dekodiranja informacija se mora pretvoriti u drugi oblik korištenjem istih pravila i normi korištenih prilikom kodiranja da bi se dobila identična informacija to jest da bi se ispravno prenijela vijest do odredišta.

5. TETRADNI KODOVI


Ti se kodovi temelje na izražavanju decimalnih brojeva pomoću četiri bitne znamenke ili tetrade. Naime, tetrada je sasvim dovoljna za izražavanje znamenki decimalnog brojevnog sustava i da nisu u potpunosti iskorištene mogućnosti tetradnih znakova. Ta mogućnost je dovela do stvaranja različitih kodova kao što su:

A) Gray (3,4-bitni)
B) Aiken
C) Exzess 3
D) BCD(4-bitni)


5.1.Gray kod


- u ovom kodu se brojevi prikazuju tako da svaka decimalna znamenka zamjeni adekvatnom binarnom tetradom.


5.2. Aiken kod


- on pripada u simetrične kodove što olakšava izvođenje računskih operacija .


5.3. Exzess-3 kod


- dobio je ovo ime zato što se njegove tetrade pomiču za tri mjesta u odnosu na BCD kod, a to znači da tetradi iz čistog binarnog koda dodajemo broj 0011.


5.4. BCD kod


- ovaj kod je posredni kod između čistog binarnog i decimalnog koda , što znači da se svaka decimalna znamenka direktno izražava pomoću jedne terade.ulazni i izlazni podatci iz kompjuterskog sustava formiraju se u decimalnom obliku , ali se u kompjuteru putem ovog koda svaka decimalna znamenka predstavlja pomoću 4 bita tzv.tetrade, koje predstavljaju broj u binarnom obliku.


Tablica 1. Komparativna tablica tetradnih kodova
Komparativna tablica tetradnih kodova

( Grbavac , 1990.)

 

6. PRIMJERI ZADATAKA ZA KODIRANJE


Primeri zadataka za kodiranje

- kod opisanih tetradnih kodova vidljivo je da se njima mogu prikazati samo brojčani podatci- što je ujedno i njihov nedostatak. Za prikazivanje tih podataka potreban je šestobitni kod (26 =64) koji se mogu sastojati od deset znamenki (0-9) , 26 znakova internacionalne abecede i 28 posebnih znakova.

- zbog potrebe za prikazivanjem malih slova, komandnih znakova suvremeniji kompjutori koriste još i sedmobitne i osmobitne , odnosno ASCII KODOVI.


7. ASCII KOD


Jedan od najstarijih i najrasprostranjenijih kodnih sustava za komunikaciju računalom je ASCII kod. Razvio ga je American National Standards Instituta ,a prve verzije koda su razvijene 1963.g. za potrebe američke telefonske i telegrafske mreže.

ASCII kod je skraćenica od početnih slova rečenice 'American Standard Code for Information Interchange', što prevedeno znači: Američki standardni kod za razmjenu informacija. Tijekom razvoja računalne tehnologije definirano je više varijanti ovoga koda. Najčešće je u uporabi osam bit-na varijanta u kojoj je prvih 128 kombinacija (0-127) standardizirano, a drugih 128 kombinacija (128-255) dano je na volju korisniku da sam kreira kodne elemente.
Tablica br.2

Prvih 128 elemenata ASCII koda

Prvih 128 elemenata ASCII koda

Kod je zamišljen da omogući što veću fleksibilnost i brzinu. Tako na primjer sve instrukcije imaju bit-ove 'b6' i 'b5' jednake nuli, a bit 'b7' je nula ako su u pitanju standardizirani znakovi, odnosno jedan ako su u pitanju znakovi definirani od korisnika, koji čine drugu grupu od 128 znakova ASCII koda.
Znakovi velikih i malih slova poklapaju se u prva četiri bit-a (b0-b3) i prepoznaju se analizom 'b5', a za sva slova 'b6' je jedan. Tablica br.2 je organizacijski prikaz ASCII koda, a u našem podneblju najčešće se koristi kodna tablica, u kojoj su naznačeni nama interesantni grafemi, osobito od kad su DOS operativni sustavi „otišli u mirovinu.“

7.1 POSTOJE DVA ASCII KODA:


1. Osnovni ASCII kod koristi kodne zamjene duljine 7 bita, što znači da se njime može prikazati 128 znakova ( 27 ). Svaki simbol i znak je predočen jednim sedmeroznamenkastim binarnim brojem.
Prva 32 mjesta u ASCII tablici su dodijeljena kontrolnim znakovima (neispisivi znakovi) a ostala 96 su slova, brojke, znakovi interpunkcije itd.

2. Prošireni ASCII kod koristi 8 bitne zamjene te može prikazati 256 ( 28 ) različitih znakova. Prvih 128 znakova jednako je standardnom ASCII kodu. Pomoću njega se prikazuju posebni znakovi drugih jezika te grafički znakovi. Zbog razlike u jezicima u različitim zemljama su donesene lokalne norme. U Hrvatskoj se primjenjuje nekoliko različitih kodnih normi.

Tablica br.3 - primjer ASCII- koda za neke interpunkcijske znakove:

primjer ASCII- koda

Tablica br.4 – ASCII kod s binarnim i heksadecimalnim ekvivalentima
ASCII kod s binarnim i heksadecimalnim ekvivalentima
( Grbavac 1990.)


- pomoću navedene tablice također se svi standardni znaci mogu pretvoriti u odgovarajući heksadecimalni oblik pa onda u ASCII-kod. No za prikazivanje specifičnih slova hrvatske abecede kao što su : š, č,ć,ž,đ u ASCII kodu se koriste neki nepotrebni znaci internacionalne abecede za naše govorno područje.

Primjer br.4 – ASCII KOD

-prikažite slova A i h u ASCII-om i heksadecimalnom obliku.


7.2. ZNAČENJA POJEDINIH INSTRUKCIJA ASCII KODA SU:

NUL → logički uređaj bez utjecaja ili odziva na poruku
SOH → oznaka početka kontrolnih podataka pred blokom poruke
STX → oznaka kraja kontrolnih podataka i početak bloka poruke
ETX → oznaka kraja bloka poruke
EOT → oznaka kraja prijenosa podatka (kontrole i poruke)
ENQ → zahtjev za odgovor odredišta
ACK → potvrda odredišta o prijemu
BEL → aktiviranje zvučnog poziva
BS → brisanje kursorom unatrag (u lijevo) u retku
HT → kontrola skokova u retku
LF → postavljanje kursora u novi red
VT → kontrola skokova po redovima
FF → postavljanje papira tiskača na početak nove stranice
CR → vraćanje na polazni položaj u istom retku
SO → početak bloka znakova drugačijeg značenja
SI → kraj bloka znakova drugačijeg značenja
DLE → promjena značenja kontrolnih znakova
DC1 od DC4 → korisnički definirani kontrolni znaci
NAK → odgovor prijemnika o neostvarenom prijemu
SYN → održavanje sinkronizacije (usklađenosti) prijenosa
ETB → oznaka kraja bloka podataka
CAN → poruka o pogrešno otposlanim podacima
EM → fizički kraj pošiljanja podataka
SUB → slijedi zamjena za neispravne podatke
ESC → daje mogućnost uporabe proširenja koda
FS → rastavljač blokova podataka (datoteka)
GS → rastavljač grupe podataka u bloku
RS → rastavljač pojedinih zapisa u grupi
US → rastavljač jedinica
SP → razmak (prazan znak)
DEL → brisanje znaka s desne strane kursora

 

8. EBCDI KOD

- Extended Binary Coded Decimal Interchange Code (EBCDI ) je osmobitni kod , odnosno prošireni , izmjenjivi binarno-decimalni kod. U ovom kodu svaki se standardni znak prikazuje pomoću jednog bajta, pa je tako omogućeno prikazivanje 28 = 256 različito kodiranih znakova. Također se i kod ovog koda za skraćeno prikazivanje znakova koristi heksadecimalni ili oktalni brojevni sustav kako to ilustrira ova tablica:


Tablica br.5 – EBCDI KOD s binarnim i heksadecimalnim ekvivalentima

EBCDI KOD s binarnim i heksadecimalnim ekvivalentima

(Grbavac ,1990.)

9. UNICODE

Standard za razmjenu podataka usmjeren na prikaz slova na način neovisan o jeziku, računalnom programu ili računalnoj platformi. On predstavlja daleko veći skup od dotadašnjih 256 znakova. Unicode konzorcij i ISO, međunarodna organizacija za standardizaciju su uskladili napore i proizveli usuglašene standarde ISO-10646 odnosno Unicode. Ovi standardi omogućuju ispravno bilježenje i razlikovanje preko milijun znakova, što nam omogućuje ispravan i nedvosmislen prikaz znakova korištenih u mnogobrojnim jezicima i pismima.

 

 

ZAKLJUČAK


Prilikom uporabe računala čovjek mora komunicirati i upravljati procesima preko komponenata računala. Prilikom te komunikacije potrebno je prevesti naredbe korisnika u računalu uporabljive podatke preko komponenata za unos podataka korištenjem različitih kodova. Budući da računalo razumije samo binarni jezik potrebno je svaki znak naredbe predočiti binarnim rječnikom to jest kodirati ga. Pri tom kodiranju koriste se kodovi koji su standardizirani za unos podataka. Postoji više kodnih sustava koji su standardizirani i primjenjuju se u ovisnosti o potrebama komunikacije.Skup svih znakova (grafema) koji se koriste naziva se apstraktna abeceda, koja zajedno s pripadnim binarnim (ili nekim drugim) kombinacijama tvori KOD. Pojedini znakovi u kodu nazivaju se kodni elementi, a pripadni im zamijenitelj, bilo da je u pitanju binarna kombinacija, neki drugi znak ili nešto treće, nazivaju se kodna zamjena.Broj kodnih elemenata u apstraktnoj abecedi naziva se obim koda. Kod računala broj uporabljenih elemenata proporcionalan je broju bit-a koji se žele uporabiti za kodnu zamjenu .


LITERATURA:


1. Vitomir Grbavac , Informatika – kompjutori i primjena, Zagreb 1990.g

2. http://hr.wikipedia.org/wiki/Kod - 28. 03 .2008.

3. http://informatika.buzdo.com/s055.htm - 27.03.2008.

4. http://www.asciitable.com -17.03.2008.

5. http://unicode.org -17.03.2008.

6. http://info.biz.hr/Typo3/typo3_01/dummy-3.8.0/index.php?id=120 – 17.03.2008.

7. Novak, N., Mesarić, J., Zekić-Sušac, M., Dukić, B. Nastavni materijali za kolegij
Informatika, Ekonomski fakultet u Osijeku, http://www.efos.hr/informatika,
17.03.2008.

PROČITAJ / PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
ASTRONOMIJA | BANKARSTVO I MONETARNA EKONOMIJA | BIOLOGIJA | EKONOMIJA | ELEKTRONIKA | ELEKTRONSKO POSLOVANJE | EKOLOGIJA - EKOLOŠKI MENADŽMENT | FILOZOFIJA | FINANSIJE |  FINANSIJSKA TRŽIŠTA I BERZANSKI    MENADŽMENT | FINANSIJSKI MENADŽMENT | FISKALNA EKONOMIJA | FIZIKA | GEOGRAFIJA | INFORMACIONI SISTEMI | INFORMATIKA | INTERNET - WEB | ISTORIJA | JAVNE FINANSIJE | KOMUNIKOLOGIJA - KOMUNIKACIJE | KRIMINOLOGIJA | KNJIŽEVNOST I JEZIK | LOGISTIKA | LOGOPEDIJA | LJUDSKI RESURSI | MAKROEKONOMIJA | MARKETING | MATEMATIKA | MEDICINA | MEDJUNARODNA EKONOMIJA | MENADŽMENT | MIKROEKONOMIJA | MULTIMEDIJA | ODNOSI SA JAVNOŠĆU |  OPERATIVNI I STRATEGIJSKI    MENADŽMENT | OSNOVI MENADŽMENTA | OSNOVI EKONOMIJE | OSIGURANJE | PARAPSIHOLOGIJA | PEDAGOGIJA | POLITIČKE NAUKE | POLJOPRIVREDA | POSLOVNA EKONOMIJA | POSLOVNA ETIKA | PRAVO | PRAVO EVROPSKE UNIJE | PREDUZETNIŠTVO | PRIVREDNI SISTEMI | PROIZVODNI I USLUŽNI MENADŽMENT | PROGRAMIRANJE | PSIHOLOGIJA | PSIHIJATRIJA / PSIHOPATOLOGIJA | RAČUNOVODSTVO | RELIGIJA | SOCIOLOGIJA |  SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE | SPORT - MENADŽMENT U SPORTU | STATISTIKA | TEHNOLOŠKI SISTEMI | TURIZMOLOGIJA | UPRAVLJANJE KVALITETOM | UPRAVLJANJE PROMENAMA | VETERINA | ŽURNALISTIKA - NOVINARSTVO

preuzmi seminarski rad u wordu » » »

Besplatni Seminarski Radovi

SEMINARSKI RAD